20 razloga zašto su nam šume važne!

od Živeti sa prirodom 24,738 views0

Jeste li već počeli razmišljati o tome da postanete ekološki svesni i da se počnete brinuti za prirodu koja vas okružuje? Nemar može dovesti samo do još gore situacije, pa je važno trgnuti se i krenuti što pre prema pozitivnim promenama. Nažalost mnogo je onih koji prirodna bogatstva uzimaju zdravo za gotovo kao i šume. Evo nekoliko razloga zašto su nam one važne…

– šume imaju važnu ulogu u sprečavanju nastajanja bujica. Slivna područja obrasla šumom imaju 30-50% niže vodostaje nego što imaju slivovi koji nisu obrasli šumom.

– šuma sprečava eroziju zemljišta.

– šuma je najbolji i najjeftiniji filter za dobijanje pitke vode.

– retenciona sposobnost tla pod šumom meri se količinom 800-2500 m3 vode po 1ha površine.

– svetske šume godišnje atmosferi daju 86 milijardi tona kiseonika a apsorbuju čak 119 milijardi tona ugljen-dioksida.

– samo 4 bukova stabla kroz 100 godina obezbede kiseonik jednom čoveku za 80 godina života.

– čovek može da živi bez hrane 5 nedelja, bez vode 5 dana a bez vazduha samo 5 minuta.

– uloga šuma u prečišćavanju zagađene atmosfere je važnija od njene uloge u proizvodnji kiseonika.

– visoke šume, površine od 1ha, u procesu fotosinteze oslobađaju 3 tone kiseonika a potroše oko 4 tone ugljen-dioksida.

– bukove šume, površine 1 ha, mogu primiti čak 68 tona čađi i prašine.

– jedno stablo divljeg kestena, starosti oko 30 godina, može da zadrži 120kg prašine i 80kg aerosola godišnje.

– 1ha kleke godišnje emituje u atmosferu oko 30kg materija sa baktericidnim dejstvom, što je dovoljno za dezinfekciju omanjeg grada.

– šuma smanjuje buku, što zavisi od tipa šume, gustine, visine grmlja, njegove olistalosti i godišnjeg doba.

Značaj šuma za okolinu:

– oslobađaju kiseonik u procesu fotosinteze (1ha šume dnevno potroši oko 4t CO2 a oslobodi oko 3t O2)

– apsorbuju gasove, sedimentiraju prašinu, filtriraju čvrste i radioaktivne čestice (stablo divljeg kestena staro oko 30 godina može zadržati oko 120kg prašine i 80kg aerosol godišnje)

– baktericidno dejstvo (šumski vazduh je bogat eteričnim uljima koja uništavaju mikrobe)

– filtriraju vodu, sprečavaju klizišta i erozije, smanjuju buku, ublažavaju klimatske promene, smiruju tišinom i odvojenošću ambijenta.

– 29% Srbije je pod šumom, a treba 40% !

– 1 ha bukove šume zadrži 500 tona vode.

– šuma na 1 ha proizvede oko 800 tona kiseonika godišnje.

– za godinu dana 1ha četinarske šume filtrira 30-35 tona prašine, a na 1ha lišćarske šume se filtrira 50-76 tona prašine.

Dok ovo čitamo, više od 600 hektara kopna će postati pustinja širom sveta svakog jednog sata, velikim delom zbog uništenja šuma. Ukupna količina kišnih šuma koja je preostala na našoj planeti je otprilike kao površina kontinentalnog dela SAD-a, i svake godine površina veličine države Florida se poseče i trajno uništi. Iz dana u dan sve je više stanovnika, naselja, industrijskih pogona, elektrana, toplana a samim tim i onih u čijem je interesu krčenje šuma i koji imaju veliki ekonomski interes u tome. Nemilosrdnim uništavanjem šuma na račun novih naselja i saobraćajnica, čovek ugrožava opstanak svih živih bića na Zemlji.

Odgovori

Your email address will not be published.

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>