Hrvatski naučnici: Sadite TRAVU, 10 puta je isplativija od kukuruza

Reč je o travi Miskantus (Miscanthus), najsličnijoj trski, koja bi mogla, kako piše Večernji list, da aktivira 600 hiljada hektara poljoprivrednog zemljišta koje se trenutačno ne obrađuje. Naučni tim na čelu s agronomom Nikolom Bilandžijom duže vreme istražuje potencijal ove azijske trave koja je već zaludila poljoprivrednike diljem Europe, od Engleske, Portugala i Njemačke do Grčke.

Od nje se pravi biomasa, bioetanol, celuloza, pelet i briketi…

Nikola Bilandžija opisao je “Miscanthus x giganteus” kao brzorastuću energetsku kulturu koja se uzgaja s ciljem proizvodnje što je moguće veće količine biomase.

– Početkom pedesetih godina prošlog veka Miscanthus je uvezen u Europu, karakteriše ga mogućnost uzgoja u različitim klimatskim uslovima i regijama, a riječ je o sterilnom hibridu pa ne postoji mogućnost njegovog nekontroliranog širenja izvan predviđenih površina uzgoja – kaže Bilandžija.

Trenutno se najviše koristi u proizvodnji krutih biogoriva za dobijanje toplotne energije, odnosno peleta i briketa, ali ima značajan potencijal u proizvodnji bioetanola i biogasa. Može se koristiti i za dobijanje celuloznih vlakana u proizvodnji papira, građevinskog materijala, kao punilo u proizvodnji plastičnih ploča te za prostirke za domaće životinje. Jednom oformljen nasad može se eksploatisati sledećih 20-ak pa i više godina.

Sve prednosti

– Biljka ima visok stepen otpornosti na bolesti i štetočine pa se ne koriste pesticidi, dok se sredstva za suzbijanje korova koriste samo u prvoj i po potrebi drugoj godini uzgoja. Ne pokazuje značajnu ovisnost o većim đubrenjima, pozitivno utiče na biološku raznolikost, može se koristiti kao fitoakumulator, smanjuje eroziju tla i tijekom energetskog iskorištavanja izravnim izgaranjem njegova biomasa definirana je kao CO2 neutralna – naveo je Bilandžija.

Iako se ova trava može uzgajati i na plodnim tlima, sasvim dobro uspijeva i na zemljištima lošijeg kvaliteta kojih u Hrvatskoj ima približno 600.000 hektara.

– Na devet različitih lokacija, od Bistre preko Siska i Ličkog Petrova Sela do Gospića i Knina, još od 2011. imamo ogledna polja, a rezultati su zaista sjajni. Ostvareni prinosi u kontinentalnom dijelu usporedivi su s istraživanjima iz Grčke ili Portugala, s time da se njihova pokusna polja i navodnjavaju – kaže Bilandžija.

Žetva od jeseni do proleća

Miskantus se može žeti tokom celog razdoblja mirovanja vegetacije – od jeseni do proleća.

– S obzirom na sklop koji kod Miscanthusa iznosi od 10.000 do 13.000 sadnog materijala po hektaru, relativno visoko početno ulaganje jedan je od nedostataka koji se nadoknađuje time što od druge godine postoji samo trošak žetve i aplikacije minimalne količine đubriva pa je, dugoročno gledano, Miscanthus izuzetno isplativa kultura. Uzgoj ove trave na površini od 20 ha gotovo je tri puta isplativiji od proizvodnje kukuruzne silaže, a čak 10 puta od proizvodnje kukuruza u zrnu po cenama 2013. – objasnio je Bilandžija dodavši da se vest o Miscanthusu već počela širiti među poljoprivrednicima.

blic.rs