Danas smo potrošili godišnje resurse, do kraja godine živimo na kredit

od Živeti sa prirodom 6,243 views0

Prema istraživanju Global Footprint Network-a (internacionalno telo za koordinaciju istraživanja, razvoj metodoloških standarda i razvoj različitih alata za rast ekonomije u okvirima raspoloživih prirodnih resursa) određen je zvanični datum kad planeta Zemlja dostiže limit u pogledu korišćenja prirodnih resursa (Earth Overshoot Day) i za 2017-tu godinu to je 02. avgust. Ovaj datum označava dan kad potrebe ljudi za prirodnim resursima prevaziđu mogućnost da ih Zemlja regeneriše za godinu dana. 

Do ovog datuma se došlo sakupljanjem podataka u šest različitih kategorija: dostupno obradivo zemljište, površine pod farmama za uzgoj stoke, ukupna površina šuma, ribarska područja, emisija ugljen-dioksida i ostalih komponenti baziranih na ugljeniku i zemljište koje je rezervisano za gradnju objekata. Od početka merenja 1969. godine ovaj datum nikad nije došao ranije. To znači da u atmosferu ispuštamo više ugljen-dioksida nego što naši okeani i šume mogu “upiti”, te trošimo ribu i uzimamo plodove šuma više nego što se oni mogu obnoviti i proizvesti. Polovina rečnih tokova na planeti je zagađena otpadom, pesticidima i industrijskim hemikalijama. 

U zadnjih 45 godina, potrošnja prirodnih resursa se uduplala usled povećanja standarda življenja u bogatijim zemljama i povećanja populacije. Sadašnja potražnja za prirodnim resursima prelazi 41% kapaciteta koji ima Zemlja. Ako se nastavi dosadašnji trend potrošnje, do 2030. godine će biti potrebne dve planete Zemlje da zadovolje potrebe ljudi za prirodnim resursima. 

Trenutno, preko 80% svetske populacije živi u zemljama koje koriste više prirodnih resursa, nego što je moguće obnoviti. Među njima se ističu SAD, Japan, zemlje Evropske Unije, Australija i Kina po tome što su potrošili svoje prirodne resurse i prinuđeni su da ih uvoze. Prema Global Footprint Network stanovnici Japana troše preko 7,1 puta više prirodnih resursa nego što imaju. Dok se u Kini preko 20,000 km² zemlje pretvori u pustinju svake dve godine, usled suše i povećavanja prosečne temperature.

Prema Američkom geološkom istraživanju, mineralni resursi su takođe ugroženi. S obzirom da se platina koristi pri izradi medicinskih alata trebalo bi nas zabrinuti što se predviđa njen nestanak do 2049. godine. Nestanak bakra (žice, kablovi, klima…) u 2027. godini, litijuma (mobilni telefoni – baterije, laptopi …) u 2053. godini, nikla (mobilni telefoni) u 2064, godini i ostalih minerala čiji je datum nestanka već poznat dovešće do prestanka proizvodnje različitih tehnologija koje se trenutno koriste.

Što se tiče nafte, zalihe će trajati još oko 40 godina, dok plina ima za 60 godina. Iako uglja ima za sledećih 250 godina, upotreba za domaćinstva bi izazvala mnogo veću štetu u pogledu zagađenja i emisije ugljen-dioksida. Ovi podaci nas navode na mišljenje da bi više pažnje trebalo obratiti na obnovljive izvore energije i uložiti u razvoj tehnologija koje omogućavaju njihovo iskorištenje.

S obzirom da je naša zemlja, kao i zemlje u regionu, veoma bogata prirodnim resursima dati podaci bi trebalo da nas podstaknu da cenimo što nam je priroda dala. Moramo da preuzmemo odgovornost za našu budućnost, inače je neće biti…

Izvor: overshootday.orgwrforum.org/planet-earth-limits-natural-resources/

Prevod: zivetisaprirodom.rs

Odgovori

Your email address will not be published.

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>