PUT DO BIZNISA PREKRIVEN LATICAMA RUŽA
od May 30, 2017 6:43 am 4,069 views0
Danas smo svedoci jednog fenomena, a to je da nikada više nije bilo školovanijih ljudi sa završenim fakultetom i diplomama a sa druge strane nikada nismo imali veću stopu nezaposlenosti. Mladi ljudi koji se godinama školuju nakon završene škole i suočeni sa realnošću i bez posla vrlo brzo se razočaraju i izgube volju za životom te se odaju raznim porocima ili traže način da odu iz zemlje.
![](https://zivetisaprirodom.rs/wp-content/uploads/2017/05/rasad.jpg)
Naravno postoje izuzeci, ljudi koji stvaraju sami svoj posao. Na jugu Srbije ne uspeva samo voće i povrće – Dejan Jovanović iz Vrtogoša je dokaz. Izvozi 70 odsto proizvodnje sa četiri hektara i zasađenih 200.000 ruža. Ima i tri plastenika.
Umesto voća i povrća, čija proizvodnja dominira na jugu Srbije, mladi školovani poljoprivrednik Dejan Jovanović (35) iz sela Vrtogoš odabrao je ruže i – nije se pokajao. Biznis od ruža „procvetao“ je zahvaljujući napornom radu, pa sada izvozi čak 70 odsto proizvodnje na četiri hektara.
Dejan je završio Poljoprivredni fakultet u Beogradu i vratio se u rodni kraj. Priznaje da i nije bio neki zaljubljenik u cveće, ali danas voli svoj posao više od svega. Najveći je proizvođač ruža na jugu i jedan od najuspešnijih u Srbiji.
– Posao sam zajedno sa prijateljem Srđanom Nikolićem započeo 2008. godine u rodnom selu. Na fakultetu me je zanimala proizvodnja voća, ali sam se kasnije opredelio za ruže. Uz neveliki početni kapital od oko 3.000 evra, počeo sam posao sa 15.000 sadnica – započinje priču ovaj mladić.
Priznaje da se suočio sa skepticizmom. Svima je bilo čudno što neko želi da proizvodi cveće, a ne hranu, ali danas mnogi poljoprivrednici, čak i oni stariji od njega traže savet.
U izvoz idu najviše sadnice, ali i rezano cveće, posebno crvene ruže, mada se traže i bele, ali i druge boje nađu svoje mesto. Žute ruže najbolju prođu imaju na domaćem terenu. Zanimljivo je da za žutim ružama vlada interesovanje uglavnom u vranjskom kraju, koje zbog čuvene narodne pesme „Vranje žuto cveće“.
Proizvodnja je rasla iz godine u godinu, i to progresivno, najpre na 70.000 sadnica, pa 120.000, dok je ta brojka sada na vrhuncu, kada ima zasađenih 200.000 ruža, gotovo svih boja.
–Moji roditelji su se ranije bavili poljoprivredom, imali mašine i njive. Posao sam usavršavao i gotovo svu zaradu ulagao u poboljšanje proizvodnje. Danas ruže neproizvodim samo na otvorenom, već i u tri savremena plastenika – kaže Jovanović.